Zbog čega je potrebno poslovati sa profitom? – Part Deux

Balancing The Account By Hand

Vođenje računa rukom – Ken Teegardin via Flickr (CC BY-SA 2.0)

Goranov komentar zaslužuje zaseban članak, i uz njegovo dopuštenje ide kao takav.

Uz rizik da upadnem u zamku opisa funkcije rupe na saksiji, pokušaću da dam svoj doprinos ovoj temi čiji je naslov nepotrebno simplifikovan.

Po ko zna koji put sledi (nadam se koristan) financial for non financial.

Zamka br.1 > O kojem profitu govorimo?

Govorimo li o dnevnom, nedeljnom, mesečnom, kvartalnom, polugodišnjem, godišnjem ili desetogodišnjem profitu. Odgovor na ovo pitanje mora zbuniti svakoga ko bi pokušao da da racionalan odgovor na pitanje u naslovu.

Ako prodajem novine na semaforu baviću se dnevnim profitom. Ako sam vlasnik investicionih nekretnina, strpljivo ću čekati izveštaj o desetogodišnjem profitu. Između ova dva extrema su nijanse.

Zamka br.2 > Čemu služi P&L (uz to i ne radi)?

P&L je niz cifara u vašem bilansu uspeha koji vašu ukupnu realizaciju red po red, surovo obezvređuje do sitniša koji zovemo neto profit

Sve je više luzera koji ispod poslednjeg reda P&L-a (net profit) dodaju pola litre votke koju nazivaju EBITDA ali, ovu ću zagonetku ostaviti za kasnije.

Zamka br.3 > Jeste li sigurni da ste ovo zaradili?

Generišimo najpre profit.

Prvo moramo napraviti Gross margin. U srpskom trgovačkom žargonu popularno je zovemo Razlikom u Ceni. Ukoliko se u Srbiji bavite veletrgovinom, smatrajte se uspešnim ukoliko vaša bruto margina dostigne 35%. Sve oštrija konkurencija poslednjih godina, uslovljava pad projektovane bruto margine. Procenat bruto margine kod proizvodnih firmi je teško uokviriti u neki opseg zbog raznolikosti (izuzetak su dosadni i predvidivi proizvođači jestivog ulja).

Kako god. Realizovali ste posao i odbili direktne troškove. Budite iskreni prema sebi. Proverite još jednom da li ste obuhvatili sve troškove koji se direkno odnose na konkretan posao. Često podsvesno, ubeđujući sebe da smo uspešni i da nam je posao profitabilan, zaboravimo da smo platili carinski terminal, špediterskih 3-5%, razne manipulacije proizvodima ili robom i sl. Još je opasnije ako zaboravimo da smo kupcu obećali bonuse, dali garanciju i sl. Nikad ne zaboravite staru trgovačku “what goes around, comes around”. Rezervišite nešto za ne daj bože.

Korektan obračun bruto margine je trenutak istine vašeg biznisa i ona mora biti u plusu. Ukoliko to nije vaš slučaj, ili ste totalni bolid ili su vam planovi pakleni. Ako imate bilo kakvu dilemu kojoj od ove dve kategorije pripadate, posavetujte se sa knjigovođom zašto su vam PDV prijave stalno u preplati.

Zamka br.4 > Jel traži ‘leba ili ne traži ‘leba?

Operativni troškovi su izmišljeni da vas spreče da idete Egipat na letovanje ili da od prvog posla iskeširate polovnog Passata.
Struja, telefon, papir, toner, gorivo, zarade… nije vam dosta?

Bankarske provizije, finansijski rashodi, kamate, kursne razlike… i dalje verujete u naslov ovog teksta?

Troškovi angažovanog kapitala, stock provisions, nefakturisani troškovi tekućeg perioda… dišete li?

Šalu na stranu, postoji nekoliko nivoa obuhvata operativnih troškova od kojih sam vam, nadam se razumljivo, predstavio tri. Što dalje budete išli, vaš (još uvek bruto) profit će biti manji.

Operativne troškove uspešno možete držati na 10% ali ne preko 25% od ukupnog prometa. Stvar ukusa.

U svakom slučaju do bruto profita smo došli onda kada od bruto margine oduzmemo operativne troškove.

Iz bruto profita se izuzima Porez na Dobit Korporacija a ostatak je neto profit (među snobovima poznat kao finansijski rezultat).

Dođosmo do kraja našeg bilansa uspeha.

Eto…

Međunarodni računovodstveni standardi dozvoljavaju svoj bilans uspeha struktuirate po želji pa čak i da se razumno poigrate sa bruto profitom pa zato finansijski management lagano gravitira ka primenjenim umetnostima.

Država, pak, nema puno razumevanja za ovu vrstu kreativnosti pa tako danas poreski bilans ima duplo više pozicija nego bilans uspeha. Porez ćete platiti na dobit koju ste obračunali po rigidnoj zakonskoj regulativi tako da dobit po poreskom bilansu nikako ne treba mešati sa profitom koji je naša tema.

Bez namere da relativizujem imperativ realizacije profita, gornji tekst nudim kao prilog baznoj edukaciji domaćih privrednika koji za razliku od svojih evropskih kolega gube trku sa stranom konkurencijom i pored realizovanog godišnjeg profita (možda baš zbog toga što voze brže i skuplje automobile).