• High volume sites
  • usluge
  • projects
  • kontakt
  • o nama
  • privatnost
  • Arhive
  • Kategorije
  • Arhiva
    • HR (47)
    • informacije (349)
    • other place (6)
    • Poslovanje (261)
    • projects (2)
    • razmišljanja (272)
    • sitnice (29)
    • život (203)
    • January 2012 (6)
    • December 2011 (5)
    • November 2011 (8)
    • October 2011 (10)
    • September 2011 (5)
    • August 2011 (3)
    • July 2011 (3)
    • June 2011 (4)
    • May 2011 (3)
    • April 2011 (9)
    • March 2011 (12)
    • February 2011 (3)
    • January 2011 (12)
    • December 2010 (14)
    • November 2010 (10)
    • October 2010 (5)
    • September 2010 (6)
    • August 2010 (4)
    • July 2010 (4)
    • June 2010 (1)
    • May 2010 (3)
    • April 2010 (7)
    • March 2010 (15)
    • February 2010 (3)
    • January 2010 (5)
    • December 2009 (12)
    • November 2009 (2)
    • September 2009 (4)
    • August 2009 (3)
    • July 2009 (2)
    • May 2009 (1)
    • April 2009 (10)
    • March 2009 (16)
    • February 2009 (8)
    • January 2009 (6)
    • December 2008 (14)
    • November 2008 (12)
    • October 2008 (19)
    • September 2008 (9)
    • August 2008 (6)
    • July 2008 (18)
    • June 2008 (9)
    • May 2008 (7)
    • April 2008 (21)
    • March 2008 (48)
    • February 2008 (36)
    • January 2008 (12)
    • December 2007 (8)
    • November 2007 (6)
    • October 2007 (1)
    • May 2007 (2)
    • April 2007 (2)
    • March 2007 (1)
Dan u životu kompanije
641 čitalaca
1574 pratilaca

na današnji dan

  • 2008: Nedoumica preduzetnika (0)
  • 2008: Šta vas motiviše ili bi vas motivisalo da budete samostalni? (0)
  • 2009: mali posao velika briga (0)
  • 2011: Novac, ljudi, birokratija, odlasci – Gugl jedna priča (3)

Info sa Twittera

  • Napadalo za 5 sati dosta. hint onaj u centru http://t.co/t5NzWgYz 3 days ago
  • Strahinjića bana i Francuska #bgdsaobracaj malo sutra čisto http://t.co/QlMsFhgK 3 days ago
  • Popularno
  • Skoro
  • Komentari
    • Zašto i kako sam postao preduzetnik i ostao čovek od posla (biznism**)?
      Dec 8th - 17 Komentari
    • Kada nema senseia…
      Jan 24th - 14 Komentari
    • Kako sam se vratio kući
      Jan 20th - 11 Komentari
    • Web programer od 1000 EUR
      Aug 19th - 9 Komentari
    • Inženjerska kuhinja ili kako praviti hranu?
      Jan 25th - 1 Komentari
    • Snađi se Koviljka na ulici je džungla
      Jan 19th - 0 Komentari
    • 5 (ili više) stvari koje ćete naučiti u korporaciji i morati brzo da zaboravite kao preduzetnik
      Jan 17th - 2 Komentari
    • Hajde da pričamo o mogućim rešenjima…
      Jan 15th - 4 Komentari
    • Čini mi se da je to oduvek bio

      na …a moja Barbika će imati iPhone… – veče u životu srpske kompanije (7)
    • Mene u ovom trenutku zabrinjav

      na …a moja Barbika će imati iPhone… – veče u životu srpske kompanije (7)
    • Na to i mislim. Kao ni naši ro

      na …a moja Barbika će imati iPhone… – veče u životu srpske kompanije (7)
    • Zanimanja? Uh, sve se više boj

      na …a moja Barbika će imati iPhone… – veče u životu srpske kompanije (7)
Follow this blog

Unesi svoju email adresu:

Omogućio FeedBurner

novi članci u vašem sandučetu onda kada se objave

Join 5 other subscribers

Login :)

Prijavite se sa

informacije, Poslovanje, razmišljanja

Pravila oporezivanja

27/04/2010 | 1 Komentar

Pre nekoliko dana sam se pozabavio pitanjem koji je poslovni model države. U smislu te priče privukao mi je i tekst u Politici koji se bavi porezima/zaradama i PDV-om. Kao što sam napomenuo, PDV se plaća državi ili mesečno ili kvartalno i to na fakturisan promet.

Informacija koja mi je privukla pažnju je komentar Nikole Altipamarkova novinaru Politike Aleksandru Mikavici. Kako do dana današnjeg nije stigla potvrda dnevnog lista Politika za navođenjem dela teksta tako da ću se koristiti prepričavanjem:

Kao što sam navodio ranije, privrednicima ne odogovara plaćanje PDV-a na način kakav je sada. bilo bi idealno kada bismo plaćali naplaćen promet jer su kašnjenja velika i protok novca slab.

Altipamarkov tvrdi da primedbe ne stoje. Srpski PDV sistem prati evropsku praksu i direktive Evropske unije koji definišu nastanak PDV obaveze na osnovu fakturisanog, a ne naplaćenog prometa. Takav sistem naplate PDV-a se godinama primenjuje u evropskim zemljama…

Hajde da proverimo… Internet je čudo.

HMRC je skraćeno od Her Majesty Revenue & Customs (po naški Porezi i Carine Njenog Visočanstva-veoma lično ime državne institucije jer se ljudi bave Njenim porezima i carinama).

Pozdravna poruka glasi:

Naša svrha je da obezbedimo novac kako bi finansirali javne servise Velike Britanije. Takođe pomažemo porodice i individue sa ciljanom finansijskom podrškom…

(eng. Our purpose is to make sure that the money is available to fund the UK’s public services. We also help families and individuals with targeted financial support…)

Da li je ovo samo PR? Možda. Ali je definitivno opis poslovnog modela poreznika.

Kako je HMRC veoma stara institucija, i postoji more podataka informacija o porezima i načinima nije bila najlakša za pronalaženje. Tako da je u pomoć uskočio BusinessLink. Šta je to?

Businesslink.gov.uk pomaže u čuvanju vremena i novca vašeg poslovanja dajući vam brz pristup čistim, jasnim i tačnim informacijama.

Kreiran je uz pomoć državnim eksperata i relevantnih organizacija koje pomažu biznis kako bi vaše poslovanje bilo u skladu sa pravilima i kako bi poboljšali svoje performanse.

Da li započinjete, već vodite posao ili tražite način da rastete i razvijate se, mi vam možemo pomoći.

Samo malo. Ljudi/eksperti/organizacije se trude da pomognu privrednicima? OK.

Ali da se vratimo PDV-u i priči o oporezivanju. Veoma jasno objašnjenje se nalazi ovde. I poklapa se sa tvrdnjama gosp. Altipamarkova. Ono što predstavlja otkrovljenje je pristup naplati PDV-a. (Da, to je ono kada zaista platite državi.)

Obaveza za PDV prema državi zaista nastaje onda kada se napravi/kreira račun sa obe strane (izdavaoc i primaoc fakture/računa). Ono što je država NJKV prepoznala ali i biznis forumi je da nisu svi jednaki u plaćanju poreza. Neki imaju velike izlazne račune koji se odmah plaćaju i ulazne račune koji se skupljaju. Neki jednostavno proizvode i kreiraju račune koji se baš i ne plaćaju na vreme. Ali nikome ne pada na pamet da ograničava rast i razvoj bilo kog biznisa (osim ako ne proizvodite lekove/oružje/gorivo/duvan).

Postoji 6 (šest) različitih metoda plaćanja PDV-a kao i vođenja knjiga. Postoje razna pravila koja se odnose na ukupan obrt do kog može da se koriste razne metode plaćanja PDV-a ali sve u svemu veoma se izlazi u susret privrednicima/kompanijama u cilju kvalitetne naplate PDV-a.

Da nije sve tako šareno, postoje i kaznene odredbe ukoliko ne platite.

Ako imate problema da platite PDV, ipak biste morali da pošaljete prijavu PDV-a na vreme a zatim kontaktirate HMRC u vezi problema koje imate sa plaćanjem.

Javite se? Da razgovaramo? Kao da idem kod analitičara.

Švedska ima manje metoda plaćanja ali je prihvatljiva za poslovanje. U Nemačkoj ako ste malo ili srednje preduzeće platiti možete po  Istbesteuerung principu.

Novo pridošle članice Evropske unije nemaju tako razvijene metode plaćanja PDV-a. Problem o kome ovde govorim se pojavio još davno i države rade aktivno na tom problemu.

Sa kim pričati i objasniti problem? Da li neko ima ime ili instituciju?

Popularity: 1% [?]

informacije, Poslovanje, razmišljanja, život

Nekako će da se reši… šta…!

23/04/2010 | 4 Komentari

Posle predavanja Dejana Nikolića na Etrgovini 22.aprila (E-commerce u Srbiji: Od raja do pakla i nazad) poželeo sam da komentarišem ali je koncept Etrgovine takav, da vremena za to nema.

Izgledalo je šaljivo, cinično na sopstveni račun ali ukus u ustima je sada ok gorak posle drugog slušanja.

Detalj sa Etrgovine

Prezentacija

Adria Media je velika izdavačka kuća koju percipiraju kao bitnog igrača u štampanim medijima i reči koje izgovore imaju težinu. Kada tako renomirana organizacija prikaže studiju slučaja o pokušaju online prodaje proizvoda (dizajnirani elementi koji se prodaju uz časopis) i planu prodaje (koji kao da ne postoji) izgovori sledeću rečenicu o momentu kada ne kontrolišu situaciju sa prodajom:

Nekako će da se reši

to šalje pogrešnu poruku svima onima koji i razmišljaju o online biznisu da moraju da se pripreme na svaki mogući način za svaku situaciju. Jer i najgori plan je i dalje plan na osnovu kog može da se radi.

Komentar kolege posle predavanja je bio

ne počinješ pametno i završiš glupo

Update: nakon malo više komunikacije sa Dejanom Nikolićem koja nam se nije dala na Paliću, shvatio sam da pripadam manjini koja je pogrešno shvatila kompletnu prezentaciju.

Sigurno sam očekivao “oštriju” priču i drugačiji ton zbog same teme.

Hvala Dejanu na ukazanom vremenu i komentarima. Jer

nema o’ruk sistema i oslanjanja na sreću

E-commerce u Srbiji: Od raja do pakla i nazad

Pogledaj više prezentacija sa IT Događaja.

Popularity: unranked [?]

Problem percepcije web preduzetnika

web site

izrada web site-a

Pošto vebsajt?

Zavisi koga pitate i za šta vam treba.

Ako ste samostalni i imate iskustva i treba vam jednostavna stranica… verovatno možete i sami da završite posao. I to je sasvim ok. Sa skoro 0 (nula) budžetom možete da završite puno koristeći društvene mreže, besplatne verzije servisa, jednostavni hosting.

Ako želite bilo šta ozbiljnije čeka vas ozbiljno stavljanje prsta na čelo i stara dobra olovka i papir, ili bar neki program za tabelarne kalkulacije.

Gledajući predavanje g. Živaljevića na Etrgovini je pokazalo (više puta poslednjih godina) da shvatanje produkcije web site-a zahteva vreme, ljude (veći broj) i novac. Slajd broj 39 (u prezentaciji dole) prikazuje presek troškova ODRŽAVANJA sajta u privatnoj režiji.

Takođe većina stvari može da se i outsource-uje i onda bavljenje autorskim timom košta manje ali i dalje košta. Da li ste ikada stavili na papir koliko to na kraju košta za godinu dana?

Slična iskustva ima i g. Malik iz eZadra (izvori – Live-e.tv i Miloš blog), na seminaru o Internet oglašavanju, koji je objasnio kako funkcioniše život portala kao i troškovi koji postoje uz naravno i profit (gde leže).

Ono što je samo blago napomenuto je koliko košta izrada Web site-a (ipak u daljem tekstu vebsajt). Kao odgovor na pitanje, g. Malik je rekao – dosta. Ali nije rekao mnogo jer je prošao kroz stavke dole navedene i razumeo o čemu se ovde priča.

Za kvalitetnu distribuciju sadržaja, kreiranje sadržaja, SEO i oglašavanje potreban je kostur koji vlasnik ili uređivački tim “pune”. Takav sistem košta.

  1. proizvodnja vebsajta
    • informaciona arhitektura – IA ()
    • doživljaj korisnika – UX (da li je sve logično na vašem sajtu/portalu)
    • dizajn – UI (ipak komunicirate sa publikom kojoj treba da prija vizuelni doživljaj)
    • programiranje (uvek postoji neki specijalni zahtev koji ne postoji u osnovnoj verziji bilo kog okruženja)
    • testiranje (ne izbežna stavka koju svi preskaču ne bi li umanjili cenu… na kraju čovek plati kroz loš PR)
    • komunikacija (ne želite da pričate sa svakim članom razvojnog tima već sa osobom za kontakt)
    • …
  2. infrastruktura
    • zakup prostora (ozbiljan sadržaj ozbiljno zauzima prostor)
    • bandwidth (ako imate ozbiljan broj posetilaca i saobraćaj ne možete imati hosting od 2.000 dinara)
    • mađioničar (u stvari sistem administrator koji sklapa kockice sistema da on bude brz i efikasan – jer niko na internetu ne želi da čeka)
  3. održavanje vebsajta a ne “punjenje”
    • nove funkcije i mogućnosti programer(i)
    • skaliranje infrastrukture prema poseti – sistem inženjer koji se bavi serverima/ bazama/ keširanjem
    • novi baner / logo – dizajner na poziv

Sve je u redu kada pravite u kućnoj radinosti projekat i finansirate ga svojim vremenom, sposobnostima i uz pomoć prijatelja. Ako želite da pređete na sledeći nivo, stvari počinju da koštaju.

Sve gore nabrojano ne sme da napusti papir a da nije uvršteno u biznis plan ili bar plan troškova.

Ispustite neki od elemenata i imate problem u najavi. Svi gore pomenuti ljudi koštaju iako nisu na vašem platnom spisku (pored onih koji jesu i kreiraju sadržaj). I njih neko mora da plati, i oni su nečiji.

Kada postavite pitanje “pošto vebsajt” budite spremni da odgovorite i na ostala pitanja:

  1. za šta sajt služi
  2. koji je biznis model
  3. koliko imate novca

Poslednje pitanje je uvek škakljivo ali ako realno date informaciju dobićete realan odgovor šta je za te novce realno dobiti. Bilo koja firma koja drži do sebe i kvalitetnog poslovanja neće preuzeti uzaludan projekat koji nema budućnosti i koji ne može staviti u svoj portofolio.

Koliko košta imati koristi od web sajtaPogledaj još neku prezentaciju od IT Događaja.

Popularity: unranked [?]

Markeri firma + informacije + klijenti + komunikacija + konsalting + kultura + kvalitet + marketing + motivacija + obračun troškova + operativni troškovi + organizacija + outsourcing + Poslovanje + prihodi + profit + račun + srbija + standardi + stav + svet + uputstvo + web 2.0
napisao Ivan Rečević
Kategorije: informacije, Poslovanje, razmišljanja, život
3

Đavo je u detaljima

Kažu da je đavo u detaljima. Ja tvrdim da ne postoji izgovor za ne trošenje vremena u proveri svih detalja bilo kakvog posla ili akcije. Kroz mnogobrojne projekte jedna stvar se nameće a to je organizacija posla, delegiranje akcija i kontrola do iznemoglosti. I u velikom broju slučajeva koristi se samo glava tj pamćenje. Da li treba spomenuti da to nije dobro?

Ma koliko se borili protiv toga, jedan dan moraš sesti i napisati ono što znaš, sve ono čime podsvesno sebe šibaš kroz svaki projekat, sve ono što čini kvalitetan posao naplativim i isplativim.

Na kraju se svede na listu koja stane na par A4 strana.

Svaka vrsta projekta jednostavno ima zakonitosti i opcije koje mogu ali i ne moraju da se dese.

Šta se može izmeriti time se može i rukovoditi (eng. What gets measured, gets managed).

Svakako se dodaju nove mogućnosti, opcije, testiranja a sve u cilju boljeg kvaliteta koji se na kraju dana naplaćuje.

Naravno, definisanje koraka i neke vrste spiska (eng. checklist ili playlist) povećava redundantnost. Zamislite novog zaposlenog i kako da ga uvedete u posao od starta? Playlista je jedini način da krenu od starta sa 100%.

Popularity: unranked [?]

Markeri informacije + Poslovanje
napisao Ivan Rečević
Kategorije: informacije, Poslovanje, razmišljanja
2
informacije, Poslovanje, razmišljanja, život

Poslovni model države

20/04/2010 | 2 Komentari

McDonalds je u poslu sa nekretninama.

Amazon se bavi fizičkim magacinima i skladištima podataka.

Parking servis je u poslu naplate kazni.

Već duže vreme razmišljam o tome šta predstavlja porez, zbog čega postoji i za šta se koristi. Sve je to zbog situacije u kojoj se pronađe preduzetnik/privatnik (ovo ponekad zvuči negativno kao da smo zlikovci) kada ozbiljan posao i protok novca (eng. cash flow) ugrozi egzistenciju firme.

Kako to?

Kao firma, za svaki račun koji izdam moram odmah platiti (ili na kraju obračunskog perioda) PDV koji sam iskazao. To znači da ne mogu da čekam naplatu novca i time platim PDV već se forsirano bavim jurenjem klijenata koji treba da plate.

Svako izdavanje računa je gledanje u zvezde sa pitanjem: da li će mi platiti na vreme?

Kada su u pitanju veliki maloprodajni lanci, situacija je drastično drugačija. Kupci daju direktno gotovinu koja se automatski prosleđuje gde treba. Dobavljači ispostavljaju račune koje zatim lanci koriste za odbitak PDV-a.

Realno, ako prodaješ intelektualni rad, imaš problem. Ako si posrednik ili krajnji prodavac u daleko si boljoj poziciji jer jednostavno igraš se ulaznih i izlaznih računa.

Ispada da je poreska politika zasnovana na podsticanju velikih obveznika i trgovina.

Ali šta se dešava sa malim kompanijama koje proizvode ili prodaju intelektualne usluge?

Imam osećaj da me država direktno koči da poslujem sa punim plućima jer moram da se pazim da ne rastem koliko to zahteva tržište.

Razumevajući potrebe državanog aparata da održava samog sebe da li može da mi pomogne da održim i ja sebe? Kazne za kašnjenje u plaćanju PDV-a kreću od 100.000 dinara po poslednjoj informaciji. A taj novac negde mora da se naplati.

I da se vratimo priči o poslovnom modelu. U kom poslu je država?

Da li je država u poslu naplate kazni?

Popularity: unranked [?]

Zaboravite dobre momke…
informacije, Poslovanje, razmišljanja, život

Zaboravite dobre momke…

14/04/2010 | Nema komentara

Thor iPad wallpaper

Thor iPad wallpaper od xploitme via Flickr

Pod utiskom čitanja (u stvari slušanja – koristite vreme u prevozu slušajući) dobre knjige (Soon I Will Be Invincible) mogu samo da kažem jednu stvar.

Navodno dobri momci uzimaju sve zdravo za gotovo i žive na lovorikama.

Oni loši se uvek cimaju i kreiraju nešto novo, nešto što pomera granice.

Zašto smo loši momci u agencijskom poslovanju?

  • govorimo klijentima stvari koje agencije ne žele da im kažemo
  • pravimo projekte koje pomeraju standarde i koje svi moraju da prate
  • pomažemo svim agencijama koji traže pomoć (imaju želju ali ne smeju da pokažu slabost)
  • web developeri nas ne vole jer dajemo SEO savete njihovim klijentima
  • maksimalno koristimo budžete i ne ophodimo se bahato prema klijentovom novcu

Verovatno niko ne voli loše momke.

Popularity: 1% [?]

šta se dešava kada ste zaista dobri – lekcije van poslovne škole (16)

Godinama unazad kada se dešava neko atletsko takmičenje u regionu, po završetku se šalju informacije (rezultati) na nekoliko email adresa. Uglavnom je to evropska federacija, delegati i Mirko Jalava. I ja se uvek pitam, kako bre Mirko da se nikada nismo upoznali? Verovatno si naš sudeći po imenu.

U svakom slučaju, Mirko je statističar i dosta organizovan čovek. Živi i radi u Finskoj i bavi se prikupljanjem podataka iz atletike dugi niz godina. Sve ovo je počeo iz hobija. Tokom godina je postao de facto standard u tom poslu. Sada svi šalju čoveku podatke i on ih sumira i smešta u svoje baze.

I ima interesantan web site i Evropska atletska federacija koristi usluge istog čoveka.

Samom sajtu se može zameriti mnogo, ali je bitan sadržaj i relevantnost koja se dobija i koja se plaća.

Postoji jedan (1) jedini proizvod i dve cene. Proizvod je statistička infomacija potrebna komentatorima na međunarodnim takmičenjima (susreti, reginalna, kontinentalna, svetska) koji žele (moraju) da budu relevantni. Cene se odnose na to koliko traje samo takmičenje a samim tim i broj učesnika takmičenja koji se moraju pronaći i spojiti u celinu. I to je to.

Do samog takmičenja moguće su korekcije, tako da postoje 3 osveženja sadržaja za potrebe komentatora.

Savršen proizvod i niša. Da li neko ima bolji primer?

Popularity: unranked [?]

Markeri ideja + informacije + konkurencija + kultura + kvalitet + marketing + monopol + Poslovanje + prihodi + standardi + svet + talenat + život
napisao Ivan Rečević
Kategorije: informacije, Poslovanje, život
0
Copyright Gaia Consulting d.o.o. 2011. Većina prava zadržana.