birokratija

Poslovni model države

bureaucracy kills innovation

Birokratija ubija inovaciju – Manolis Skantzakis via Flickr (CC BY-NC-ND 2.0)

McDonalds je u poslu sa nekretninama.

Amazon se bavi fizičkim magacinima i skladištima podataka.

Parking servis je u poslu naplate kazni.

Već duže vreme razmišljam o tome šta predstavlja porez, zbog čega postoji i za šta se koristi. Sve je to zbog situacije u kojoj se pronađe preduzetnik/privatnik (ovo ponekad zvuči negativno kao da smo zlikovci) kada ozbiljan posao i protok novca (eng. cash flow) ugrozi egzistenciju firme.

Kako to?

Kao firma, za svaki račun koji izdam moram odmah platiti (ili na kraju obračunskog perioda) PDV koji sam iskazao. To znači da ne mogu da čekam naplatu novca i time platim PDV već se forsirano bavim jurenjem klijenata koji treba da plate. Update: novim zakonom od PDVu stvari su malo relaksirane i plaćanje PDVa postaje normalniji proces. Naravno – samo ako vaša kompanija nije malo veća i ima veći obrt (neto promet od 50 miliona dinara cca 450k €).

Svako izdavanje računa je gledanje u zvezde sa pitanjem: da li će mi platiti na vreme?

Situacija sa velikim obrtom računa

Kada su u pitanju veliki maloprodajni lanci, situacija je drastično drugačija. Kupci daju direktno gotovinu koja se automatski prosleđuje gde treba. Dobavljači ispostavljaju račune koje zatim lanci koriste za odbitak PDV-a. Način na koji ovi lanci manipulišu novcem i bave se svojim dobavljačima je druga priča.

Realno, ako prodaješ intelektualni rad, imaš problem. Ako si posrednik ili krajnji prodavac u daleko si boljoj poziciji jer se jednostavno igraš ulaznih i izlaznih računa. Sa ograničenim rastom koji direktno zavisi od razlike u ceni.

Kome je sistem namenjen?

Ispada da je poreska politika zasnovana na podsticanju velikih obveznika i trgovina.

Ali šta se dešava sa malim kompanijama koje proizvode ili prodaju intelektualne usluge?

Imam osećaj da država (ili birokratija) direktno koči firme koje žele da posluju punim plućima jer moraju da se paze da ne rastu koliko to zahteva tržište.

Razumevajući potrebe državanog aparata i održavanja samog sebe, da li taj isti aparat može da mi pomogne da održim i ja sebe? Kazne za kašnjenje u plaćanju PDV-a kreću od 100.000 dinara po poslednjoj informaciji. A taj novac negde mora da se naplati tj krajnji kupac treba da plati obogaćenu uslugu uvećanu za taj iznos.

I da se vratimo priči o poslovnom modelu. U kom poslu je država?

Da li je država u poslu naplate kazni?