Webit Expo 2010
Webit is the biggest e-Business & e-Marketing digital industry event for Central and Eastern Europe

Posts tagged ‘konkurencija’

August 19th, 2010

Web programer od 1000 EUR

by Ivan Rečević

Ada Lovelace - The first computer programmer and 19th century mathematicianPosle više članaka koji su se pojavili i diskusija o platama web programera, razmislio sam o tome šta programer mora da zna kako bi mogao da traži i dobije platu od 1000 eura.

Plata od 1000 eur podrazumeva i ostale stvari kao i poreze i doprinose, socijalno i penziono kao i ostale beneficije koje dolaze sa stalnim radnim mestom. Kompletan paket cene programera tada skače na 1750 eur. Na godišnjem nivou stiže se do cifre od 21.000 eur. Realno programer svojim radom treba da donese i profit firmi za koju radi tako da bruto iznos projekata koje programer radi bi morao da ide oko 40.000 eur. Ne zaboravite, čovek u firmi ne predstavlja samo trošak već koristi i druge resurse koji ulaze u račun. Čist profit na godišnjem nivou po čoveku može biti tek 3-4.000 eur.

Popularity: 4% [?]

August 18th, 2010

Veličina tržišta – lekcija van poslovne škole (20)

by Ivan Rečević

Arhimedes - dajte mi oslonac

Dajte mi oslonac i pomeriću Zemlju – Arhimedes

Sagledavanjem poslovanja u Srbiji može se reći samo jedno:

Dajte mi dovoljno veliko tržište da bih zaradio.

Više nije bitno šta prodaješ već kako ga plasiraš i koliko je dobar proizvod kao i tržište na kom ćeš ga plasirati.

Skorašnji tekstovi u Hrvatskoj, Srbiji kao i originalni (Economist, 2009 – uz opis ako nemate pristup).

Popularity: 2% [?]

July 26th, 2010

Fosberi flop

by Ivan Rečević

Sport evoluira onda kada se ubiju svete krave
- Tim Ferris – autor 4-ro časovna radna nedelja

Na Olimpijskim igrama u Meksiko Sitiju 1968.godine u disciplini skok u vis pobedio je Richard Dick Fosbury sa revolucionarnom tehnikom skoka – nazvanom Fosberi flop.

Rolf Beilschmidt, 5.3.1977.godine - visina 2.25

Primer stredl tehnike

Kako je u vreme svoje druge godine srednje škole shvatio da je dominantna tehnika stredl u to vreme, prekomplikovana za njega odlučio je da sebi olakša život. Iako su mnogi u to vreme probali da preskaču letvicu na sličan način, niko do kraja nije razradio koncept.

Sticajem okolnosti, do 1960.godine podnožje za doskok je pravljeno uglavnom od piljevine ili peska, što je predstavljalo rizik za novi metod skakanja. Od 1960-te podnožje za doskok se promenilo i veliki broj škola je počeo da stavlja gumena ili sunđerasta doskočišta.  Ova promena je omogućila drugačije razmišljanje o skoku u vis.

Popularity: 1% [?]

May 24th, 2010

Krvožednost grabljivice

by Ivan Rečević

Posle par meseci čekanja Malkom Gladvel je postavio članak koji sam nazreo kroz komentare čitaoca New Yorkera a tiče se preduzetništva.

Kao potvrda članka, komentar se ticao iskustva čitaoca koji je ujedno i računovođa.

Iz prve ruke mogu da potvrdim da su preduzetnici čudna sorta i da uvek znaju šta rade. Ako i neki njihov korak, ponekad izgleda kao ne promišljen, budite sigurni da itekako znaju šta rade.

Prema članku, preduzetnici su grabljivci, koji čekaju pravu priliku sa minimalnim rizikom. Sada bi mogli da se uspijamo i nećkamo i pravimo nevešti ali je…

U stvari, naravno da je sve tačno. Glavna fora je u tome videti ono što drugi ne vide, bar neko vreme i akumulirati početni kapital.

Popularity: 1% [?]

April 14th, 2010

Zaboravite dobre momke…

by Ivan Rečević

Pod utiskom čitanja (u stvari slušanja – koristite vreme u prevozu slušajući) dobre knjige (Soon I Will Be Invincible) mogu samo da kažem jednu stvar.

Navodno dobri momci uzimaju sve zdravo za gotovo i žive na lovorikama.

Oni loši se uvek cimaju i kreiraju nešto novo, nešto što pomera granice.

Zašto smo loši momci u agencijskom poslovanju?

  • govorimo klijentima stvari koje agencije ne žele da im kažemo
  • pravimo projekte koje pomeraju standarde i koje svi moraju da prate
  • pomažemo svim agencijama koji traže pomoć (imaju želju ali ne smeju da pokažu slabost)
  • web developeri nas ne vole jer dajemo SEO savete njihovim klijentima
  • maksimalno koristimo budžete i ne ophodimo se bahato prema klijentovom novcu

Verovatno niko ne voli loše momke.

Popularity: unranked [?]

April 13th, 2010

šta se dešava kada ste zaista dobri – lekcije van poslovne škole (16)

by Ivan Rečević

Godinama unazad kada se dešava neko atletsko takmičenje u regionu, po završetku se šalju informacije (rezultati) na nekoliko email adresa. Uglavnom je to evropska federacija, delegati i Mirko Jalava. I ja se uvek pitam, kako bre Mirko da se nikada nismo upoznali? Verovatno si naš sudeći po imenu.

U svakom slučaju, Mirko je statističar i dosta organizovan čovek. Živi i radi u Finskoj i bavi se prikupljanjem podataka iz atletike dugi niz godina. Sve ovo je počeo iz hobija. Tokom godina je postao de facto standard u tom poslu. Sada svi šalju čoveku podatke i on ih sumira i smešta u svoje baze.

I ima interesantan web site i Evropska atletska federacija koristi usluge istog čoveka.

Samom sajtu se može zameriti mnogo, ali je bitan sadržaj i relevantnost koja se dobija i koja se plaća.

Postoji jedan (1) jedini proizvod i dve cene. Proizvod je statistička infomacija potrebna komentatorima na međunarodnim takmičenjima (susreti, reginalna, kontinentalna, svetska) koji žele (moraju) da budu relevantni. Cene se odnose na to koliko traje samo takmičenje a samim tim i broj učesnika takmičenja koji se moraju pronaći i spojiti u celinu. I to je to.

Do samog takmičenja moguće su korekcije, tako da postoje 3 osveženja sadržaja za potrebe komentatora.

Savršen proizvod i niša. Da li neko ima bolji primer?

Popularity: unranked [?]

March 25th, 2010

Metamorfoza potrošača u proizvođača – morf consumer into producer

by Ivan Rečević

Slučajna fotografija

Da li vam je dosta da samo gledate i “kozumirate” sadržaje koje pronalazite na netu? Oslobodite se i počnite da kreirate nešto novo. Makar to bilo miksovanje postojećeg.

Došli smo u stanje kada potrošači više ne konzumiraju proizvode već su u stanju da kreiraju sadržaje i remiksuju postojeće, u cilju prikazivanja/dokazivanja.

Kako barijera distribucije više ne postoji i svet pun niša je otvoren, ljudi slobodno mogu da se iskažu.

Sa druge strane iz razgovora pre par dana shvatio sam da ljudi generalno imaju problem da izraze svoje mišljenje.

Svrha korporacija više nije samo da reklamira i proda, već pod uticajem društvenog pokreta, država, ne vladinih organizacija, korporacije moraju da vrate novac na neki način “narodu”.

Iz takvih forsiranja nastaju projekti kao Pepsi Refresh i mnogi drugi.


Popularity: unranked [?]


Switch to our mobile site