Webit Expo 2010
Webit is the biggest e-Business & e-Marketing digital industry event for Central and Eastern Europe

Posts tagged ‘kultura’

August 17th, 2010

Do kraja sveta – Graeme Revell

by Ivan Rečević
Poster za film "Do kraja sveta"

Poster za film "Do kraja sveta"

Kao film “Do kraja sveta” nije bio veliki bioskopski hit, muzika iz filma jeste. Naprosto je postala nezaobilazna stanica u muzici 90-tih. Pored pesama vrhunskih muzičara (Talking Heads, REM, Neneh Cherry, Lou Reed, Elvis Costello, Nick Cave, Depeche Mode, Peter Gabriel…) istakao se i Graeme Revell, muzičar, dirigent i kompozitor čudne biografije.

Kao deo SPK, benda koji je nastao iz susreta dva radnika u psihijatrijskoj bolnici, nakon čitanja manifesta radikalne nemačke Marksističke grupe Sozialistisches Patientenkollektiv, Graeme Revell je kreirao muziku za film Dead Calm koja mu donosi nagradu Australijske filmske industrije. Posle ovog događaja, Graeme prelazi da radi u filmskoj industriji gde ostaje do dan danas. Gde ste sve čuli njegovu muziku?

Popularity: 1% [?]

August 14th, 2010

Nebo nad New York-om

by Ivan Rečević

Jedan od legendarnih filmova Nebo nad Berlinom Vima Vendersa bavi se anđelima i njihovim željama posle vekova provedenih pored ljudi.

Susreti dva anđela i prepričavanje događaja i citata koje su videli ili čuli podseća na beskrajno divne kratke priče.

Pre par dana naišao sam na site Overheard in New York, koji me je podsetio na  fenomenalne stvari koje ljudi stvore i koje nestanu u trenutku, a prolaznici ih uhvate i zabeleže, a nisu anđeli.

Popularity: 4% [?]

July 26th, 2010

Fosberi flop

by Ivan Rečević

Sport evoluira onda kada se ubiju svete krave
- Tim Ferris – autor 4-ro časovna radna nedelja

Na Olimpijskim igrama u Meksiko Sitiju 1968.godine u disciplini skok u vis pobedio je Richard Dick Fosbury sa revolucionarnom tehnikom skoka – nazvanom Fosberi flop.

Rolf Beilschmidt, 5.3.1977.godine - visina 2.25

Primer stredl tehnike

Kako je u vreme svoje druge godine srednje škole shvatio da je dominantna tehnika stredl u to vreme, prekomplikovana za njega odlučio je da sebi olakša život. Iako su mnogi u to vreme probali da preskaču letvicu na sličan način, niko do kraja nije razradio koncept.

Sticajem okolnosti, do 1960.godine podnožje za doskok je pravljeno uglavnom od piljevine ili peska, što je predstavljalo rizik za novi metod skakanja. Od 1960-te podnožje za doskok se promenilo i veliki broj škola je počeo da stavlja gumena ili sunđerasta doskočišta.  Ova promena je omogućila drugačije razmišljanje o skoku u vis.

Popularity: 1% [?]

July 2nd, 2010

Kako da vam dozvole da zaradite – lekcije iz poslovne škole (19)

by Ivan Rečević
Štandovi za poklone posle kupovine i trošenja para

Štandovi za poklone posle kupovine i trošenja para

Mnogi se iznenade kada se prikaže cena usluga, pogotovu kada izgledate mlađe i, nekako, neiskusno.

Nekako izgledaju uvređeno zato što im se traži da plate uslugu. Često izgleda da ni cifra nije toliko bitna koliko ideja da neko “njima” ispostavlja račun za usluge.

Kako objasniti nekome da zaista treba da dozvoli drugome da zaradi? Ovo su neki primeri nekih rečenica.

Popularity: 2% [?]

April 23rd, 2010

Nekako će da se reši… šta…!

by Ivan Rečević

Posle predavanja Dejana Nikolića na Etrgovini 22.aprila (E-commerce u Srbiji: Od raja do pakla i nazad) poželeo sam da komentarišem ali je koncept Etrgovine takav, da vremena za to nema.

Izgledalo je šaljivo, cinično na sopstveni račun ali ukus u ustima je sada ok gorak posle drugog slušanja.

Detalj sa Etrgovine

Prezentacija

Adria Media je velika izdavačka kuća koju percipiraju kao bitnog igrača u štampanim medijima i reči koje izgovore imaju težinu. Kada tako renomirana organizacija prikaže studiju slučaja o pokušaju online prodaje proizvoda (dizajnirani elementi koji se prodaju uz časopis) i planu prodaje (koji kao da ne postoji) izgovori sledeću rečenicu o momentu kada ne kontrolišu situaciju sa prodajom:

Nekako će da se reši

to šalje pogrešnu poruku svima onima koji i razmišljaju o online biznisu da moraju da se pripreme na svaki mogući način za svaku situaciju. Jer i najgori plan je i dalje plan na osnovu kog može da se radi.

Komentar kolege posle predavanja je bio

ne počinješ pametno i završiš glupo

Update: nakon malo više komunikacije sa Dejanom Nikolićem koja nam se nije dala na Paliću, shvatio sam da pripadam manjini koja je pogrešno shvatila kompletnu prezentaciju.

Sigurno sam očekivao “oštriju” priču i drugačiji ton zbog same teme.

Hvala Dejanu na ukazanom vremenu i komentarima. Jer

nema o’ruk sistema i oslanjanja na sreću

Popularity: unranked [?]

April 23rd, 2010

Problem percepcije web preduzetnika

by Ivan Rečević
web site

izrada web site-a

Pošto vebsajt?

Zavisi koga pitate i za šta vam treba.

Ako ste samostalni i imate iskustva i treba vam jednostavna stranica… verovatno možete i sami da završite posao. I to je sasvim ok. Sa skoro 0 (nula) budžetom možete da završite puno koristeći društvene mreže, besplatne verzije servisa, jednostavni hosting.

Ako želite bilo šta ozbiljnije čeka vas ozbiljno stavljanje prsta na čelo i stara dobra olovka i papir, ili bar neki program za tabelarne kalkulacije.

Gledajući predavanje g. Živaljevića na Etrgovini je pokazalo (više puta poslednjih godina) da shvatanje produkcije web site-a zahteva vreme, ljude (veći broj) i novac. Slajd broj 39 (u prezentaciji dole) prikazuje presek troškova ODRŽAVANJA sajta u privatnoj režiji.

Takođe većina stvari može da se i outsource-uje i onda bavljenje autorskim timom košta manje ali i dalje košta. Da li ste ikada stavili na papir koliko to na kraju košta za godinu dana?

Slična iskustva ima i g. Malik iz eZadra (izvori – Live-e.tv i Miloš blog), na seminaru o Internet oglašavanju, koji je objasnio kako funkcioniše život portala kao i troškovi koji postoje uz naravno i profit (gde leže).

Ono što je samo blago napomenuto je koliko košta izrada Web site-a (ipak u daljem tekstu vebsajt). Kao odgovor na pitanje, g. Malik je rekao – dosta. Ali nije rekao mnogo jer je prošao kroz stavke dole navedene i razumeo o čemu se ovde priča.

Za kvalitetnu distribuciju sadržaja, kreiranje sadržaja, SEO i oglašavanje potreban je kostur koji vlasnik ili uređivački tim “pune”. Takav sistem košta.

  1. proizvodnja vebsajta
    • informaciona arhitektura – IA ()
    • doživljaj korisnika – UX (da li je sve logično na vašem sajtu/portalu)
    • dizajn – UI (ipak komunicirate sa publikom kojoj treba da prija vizuelni doživljaj)
    • programiranje (uvek postoji neki specijalni zahtev koji ne postoji u osnovnoj verziji bilo kog okruženja)
    • testiranje (ne izbežna stavka koju svi preskaču ne bi li umanjili cenu… na kraju čovek plati kroz loš PR)
    • komunikacija (ne želite da pričate sa svakim članom razvojnog tima već sa osobom za kontakt)
  2. infrastruktura
    • zakup prostora (ozbiljan sadržaj ozbiljno zauzima prostor)
    • bandwidth (ako imate ozbiljan broj posetilaca i saobraćaj ne možete imati hosting od 2.000 dinara)
    • mađioničar (u stvari sistem administrator koji sklapa kockice sistema da on bude brz i efikasan – jer niko na internetu ne želi da čeka)
  3. održavanje vebsajta a ne “punjenje”
    • nove funkcije i mogućnosti programer(i)
    • skaliranje infrastrukture prema poseti – sistem inženjer koji se bavi serverima/ bazama/ keširanjem
    • novi baner / logo – dizajner na poziv

Sve je u redu kada pravite u kućnoj radinosti projekat i finansirate ga svojim vremenom, sposobnostima i uz pomoć prijatelja. Ako želite da pređete na sledeći nivo, stvari počinju da koštaju.

Sve gore nabrojano ne sme da napusti papir a da nije uvršteno u biznis plan ili bar plan troškova.

Ispustite neki od elemenata i imate problem u najavi. Svi gore pomenuti ljudi koštaju iako nisu na vašem platnom spisku (pored onih koji jesu i kreiraju sadržaj). I njih neko mora da plati, i oni su nečiji.

Kada postavite pitanje “pošto vebsajt” budite spremni da odgovorite i na ostala pitanja:

  1. za šta sajt služi
  2. koji je biznis model
  3. koliko imate novca

Poslednje pitanje je uvek škakljivo ali ako realno date informaciju dobićete realan odgovor šta je za te novce realno dobiti. Bilo koja firma koja drži do sebe i kvalitetnog poslovanja neće preuzeti uzaludan projekat koji nema budućnosti i koji ne može staviti u svoj portofolio.

Popularity: unranked [?]

April 13th, 2010

šta se dešava kada ste zaista dobri – lekcije van poslovne škole (16)

by Ivan Rečević

Godinama unazad kada se dešava neko atletsko takmičenje u regionu, po završetku se šalju informacije (rezultati) na nekoliko email adresa. Uglavnom je to evropska federacija, delegati i Mirko Jalava. I ja se uvek pitam, kako bre Mirko da se nikada nismo upoznali? Verovatno si naš sudeći po imenu.

U svakom slučaju, Mirko je statističar i dosta organizovan čovek. Živi i radi u Finskoj i bavi se prikupljanjem podataka iz atletike dugi niz godina. Sve ovo je počeo iz hobija. Tokom godina je postao de facto standard u tom poslu. Sada svi šalju čoveku podatke i on ih sumira i smešta u svoje baze.

I ima interesantan web site i Evropska atletska federacija koristi usluge istog čoveka.

Samom sajtu se može zameriti mnogo, ali je bitan sadržaj i relevantnost koja se dobija i koja se plaća.

Postoji jedan (1) jedini proizvod i dve cene. Proizvod je statistička infomacija potrebna komentatorima na međunarodnim takmičenjima (susreti, reginalna, kontinentalna, svetska) koji žele (moraju) da budu relevantni. Cene se odnose na to koliko traje samo takmičenje a samim tim i broj učesnika takmičenja koji se moraju pronaći i spojiti u celinu. I to je to.

Do samog takmičenja moguće su korekcije, tako da postoje 3 osveženja sadržaja za potrebe komentatora.

Savršen proizvod i niša. Da li neko ima bolji primer?

Popularity: unranked [?]


Switch to our mobile site