Posle više članaka koji su se pojavili i diskusija o platama web programera, razmislio sam o tome šta programer mora da zna kako bi mogao da traži i dobije platu od 1000 eura.
Plata od 1000 eur podrazumeva i ostale stvari kao i poreze i doprinose, socijalno i penziono kao i ostale beneficije koje dolaze sa stalnim radnim mestom. Kompletan paket cene programera tada skače na 1750 eur. Na godišnjem nivou stiže se do cifre od 21.000 eur. Realno programer svojim radom treba da donese i profit firmi za koju radi tako da bruto iznos projekata koje programer radi bi morao da ide oko 40.000 eur. Ne zaboravite, čovek u firmi ne predstavlja samo trošak već koristi i druge resurse koji ulaze u račun. Čist profit na godišnjem nivou po čoveku može biti tek 3-4.000 eur.
Kako je u vreme svoje druge godine srednje škole shvatio da je dominantna tehnika stredl u to vreme, prekomplikovana za njega odlučio je da sebi olakša život. Iako su mnogi u to vreme probali da preskaču letvicu na sličan način, niko do kraja nije razradio koncept.
Sticajem okolnosti, do 1960.godine podnožje za doskok je pravljeno uglavnom od piljevine ili peska, što je predstavljalo rizik za novi metod skakanja. Od 1960-te podnožje za doskok se promenilo i veliki broj škola je počeo da stavlja gumena ili sunđerasta doskočišta. Ova promena je omogućila drugačije razmišljanje o skoku u vis.
Štandovi za poklone posle kupovine i trošenja para
Mnogi se iznenade kada se prikaže cena usluga, pogotovu kada izgledate mlađe i, nekako, neiskusno.
Nekako izgledaju uvređeno zato što im se traži da plate uslugu. Često izgleda da ni cifra nije toliko bitna koliko ideja da neko “njima” ispostavlja račun za usluge.
Kako objasniti nekome da zaista treba da dozvoli drugome da zaradi? Ovo su neki primeri nekih rečenica.
Posle par meseci čekanja Malkom Gladvel je postavio članak koji sam nazreo kroz komentare čitaoca New Yorkera a tiče se preduzetništva.
Kao potvrda članka, komentar se ticao iskustva čitaoca koji je ujedno i računovođa.
Iz prve ruke mogu da potvrdim da su preduzetnici čudna sorta i da uvek znaju šta rade. Ako i neki njihov korak, ponekad izgleda kao ne promišljen, budite sigurni da itekako znaju šta rade.
Prema članku, preduzetnici su grabljivci, koji čekaju pravu priliku sa minimalnim rizikom. Sada bi mogli da se uspijamo i nećkamo i pravimo nevešti ali je…
U stvari, naravno da je sve tačno. Glavna fora je u tome videti ono što drugi ne vide, bar neko vreme i akumulirati početni kapital.