Webit Expo 2010
Webit is the biggest e-Business & e-Marketing digital industry event for Central and Eastern Europe

Posts tagged ‘web 2.0’

August 19th, 2010

Web programer od 1000 EUR

by Ivan Rečević

Ada Lovelace - The first computer programmer and 19th century mathematicianPosle više članaka koji su se pojavili i diskusija o platama web programera, razmislio sam o tome šta programer mora da zna kako bi mogao da traži i dobije platu od 1000 eura.

Plata od 1000 eur podrazumeva i ostale stvari kao i poreze i doprinose, socijalno i penziono kao i ostale beneficije koje dolaze sa stalnim radnim mestom. Kompletan paket cene programera tada skače na 1750 eur. Na godišnjem nivou stiže se do cifre od 21.000 eur. Realno programer svojim radom treba da donese i profit firmi za koju radi tako da bruto iznos projekata koje programer radi bi morao da ide oko 40.000 eur. Ne zaboravite, čovek u firmi ne predstavlja samo trošak već koristi i druge resurse koji ulaze u račun. Čist profit na godišnjem nivou po čoveku može biti tek 3-4.000 eur.

Popularity: 4% [?]

April 23rd, 2010

Nekako će da se reši… šta…!

by Ivan Rečević

Posle predavanja Dejana Nikolića na Etrgovini 22.aprila (E-commerce u Srbiji: Od raja do pakla i nazad) poželeo sam da komentarišem ali je koncept Etrgovine takav, da vremena za to nema.

Izgledalo je šaljivo, cinično na sopstveni račun ali ukus u ustima je sada ok gorak posle drugog slušanja.

Detalj sa Etrgovine

Prezentacija

Adria Media je velika izdavačka kuća koju percipiraju kao bitnog igrača u štampanim medijima i reči koje izgovore imaju težinu. Kada tako renomirana organizacija prikaže studiju slučaja o pokušaju online prodaje proizvoda (dizajnirani elementi koji se prodaju uz časopis) i planu prodaje (koji kao da ne postoji) izgovori sledeću rečenicu o momentu kada ne kontrolišu situaciju sa prodajom:

Nekako će da se reši

to šalje pogrešnu poruku svima onima koji i razmišljaju o online biznisu da moraju da se pripreme na svaki mogući način za svaku situaciju. Jer i najgori plan je i dalje plan na osnovu kog može da se radi.

Komentar kolege posle predavanja je bio

ne počinješ pametno i završiš glupo

Update: nakon malo više komunikacije sa Dejanom Nikolićem koja nam se nije dala na Paliću, shvatio sam da pripadam manjini koja je pogrešno shvatila kompletnu prezentaciju.

Sigurno sam očekivao “oštriju” priču i drugačiji ton zbog same teme.

Hvala Dejanu na ukazanom vremenu i komentarima. Jer

nema o’ruk sistema i oslanjanja na sreću

Popularity: unranked [?]

April 23rd, 2010

Problem percepcije web preduzetnika

by Ivan Rečević
web site

izrada web site-a

Pošto vebsajt?

Zavisi koga pitate i za šta vam treba.

Ako ste samostalni i imate iskustva i treba vam jednostavna stranica… verovatno možete i sami da završite posao. I to je sasvim ok. Sa skoro 0 (nula) budžetom možete da završite puno koristeći društvene mreže, besplatne verzije servisa, jednostavni hosting.

Ako želite bilo šta ozbiljnije čeka vas ozbiljno stavljanje prsta na čelo i stara dobra olovka i papir, ili bar neki program za tabelarne kalkulacije.

Gledajući predavanje g. Živaljevića na Etrgovini je pokazalo (više puta poslednjih godina) da shvatanje produkcije web site-a zahteva vreme, ljude (veći broj) i novac. Slajd broj 39 (u prezentaciji dole) prikazuje presek troškova ODRŽAVANJA sajta u privatnoj režiji.

Takođe većina stvari može da se i outsource-uje i onda bavljenje autorskim timom košta manje ali i dalje košta. Da li ste ikada stavili na papir koliko to na kraju košta za godinu dana?

Slična iskustva ima i g. Malik iz eZadra (izvori – Live-e.tv i Miloš blog), na seminaru o Internet oglašavanju, koji je objasnio kako funkcioniše život portala kao i troškovi koji postoje uz naravno i profit (gde leže).

Ono što je samo blago napomenuto je koliko košta izrada Web site-a (ipak u daljem tekstu vebsajt). Kao odgovor na pitanje, g. Malik je rekao – dosta. Ali nije rekao mnogo jer je prošao kroz stavke dole navedene i razumeo o čemu se ovde priča.

Za kvalitetnu distribuciju sadržaja, kreiranje sadržaja, SEO i oglašavanje potreban je kostur koji vlasnik ili uređivački tim “pune”. Takav sistem košta.

  1. proizvodnja vebsajta
    • informaciona arhitektura – IA ()
    • doživljaj korisnika – UX (da li je sve logično na vašem sajtu/portalu)
    • dizajn – UI (ipak komunicirate sa publikom kojoj treba da prija vizuelni doživljaj)
    • programiranje (uvek postoji neki specijalni zahtev koji ne postoji u osnovnoj verziji bilo kog okruženja)
    • testiranje (ne izbežna stavka koju svi preskaču ne bi li umanjili cenu… na kraju čovek plati kroz loš PR)
    • komunikacija (ne želite da pričate sa svakim članom razvojnog tima već sa osobom za kontakt)
  2. infrastruktura
    • zakup prostora (ozbiljan sadržaj ozbiljno zauzima prostor)
    • bandwidth (ako imate ozbiljan broj posetilaca i saobraćaj ne možete imati hosting od 2.000 dinara)
    • mađioničar (u stvari sistem administrator koji sklapa kockice sistema da on bude brz i efikasan – jer niko na internetu ne želi da čeka)
  3. održavanje vebsajta a ne “punjenje”
    • nove funkcije i mogućnosti programer(i)
    • skaliranje infrastrukture prema poseti – sistem inženjer koji se bavi serverima/ bazama/ keširanjem
    • novi baner / logo – dizajner na poziv

Sve je u redu kada pravite u kućnoj radinosti projekat i finansirate ga svojim vremenom, sposobnostima i uz pomoć prijatelja. Ako želite da pređete na sledeći nivo, stvari počinju da koštaju.

Sve gore nabrojano ne sme da napusti papir a da nije uvršteno u biznis plan ili bar plan troškova.

Ispustite neki od elemenata i imate problem u najavi. Svi gore pomenuti ljudi koštaju iako nisu na vašem platnom spisku (pored onih koji jesu i kreiraju sadržaj). I njih neko mora da plati, i oni su nečiji.

Kada postavite pitanje “pošto vebsajt” budite spremni da odgovorite i na ostala pitanja:

  1. za šta sajt služi
  2. koji je biznis model
  3. koliko imate novca

Poslednje pitanje je uvek škakljivo ali ako realno date informaciju dobićete realan odgovor šta je za te novce realno dobiti. Bilo koja firma koja drži do sebe i kvalitetnog poslovanja neće preuzeti uzaludan projekat koji nema budućnosti i koji ne može staviti u svoj portofolio.

Popularity: unranked [?]

March 25th, 2010

Metamorfoza potrošača u proizvođača – morf consumer into producer

by Ivan Rečević

Slučajna fotografija

Da li vam je dosta da samo gledate i “kozumirate” sadržaje koje pronalazite na netu? Oslobodite se i počnite da kreirate nešto novo. Makar to bilo miksovanje postojećeg.

Došli smo u stanje kada potrošači više ne konzumiraju proizvode već su u stanju da kreiraju sadržaje i remiksuju postojeće, u cilju prikazivanja/dokazivanja.

Kako barijera distribucije više ne postoji i svet pun niša je otvoren, ljudi slobodno mogu da se iskažu.

Sa druge strane iz razgovora pre par dana shvatio sam da ljudi generalno imaju problem da izraze svoje mišljenje.

Svrha korporacija više nije samo da reklamira i proda, već pod uticajem društvenog pokreta, država, ne vladinih organizacija, korporacije moraju da vrate novac na neki način “narodu”.

Iz takvih forsiranja nastaju projekti kao Pepsi Refresh i mnogi drugi.


Popularity: unranked [?]

March 23rd, 2010

Kada je vreme za spremanje?

by Ivan Rečević

Neki ljudi imaju potrebu da spremaju šifonjer svakih mesec dana. Neki pri prvom stabilnijem suncu shvate da  je stiglo proleće i to im je znak da treba spakovati zimsku garderobu. U pitanju je veliko spremanje.

I uvek se postavlja pitanje: kada je vreme za to veliko spremanje?

Mislim da se to dešava kada shvatiš da ne možeš da zatvoriš plakar ili prođeš od stvari po kući.

A šta se dešava kada je u pitanju web site? Mislim da je to onda kada se broj korisnika koji primete probleme poveća preko 2.

Možemo da pričamo o subjektivnom osećaju i mnogim stvarima koji nemaju veze sa merenjem, ali kada ti ljudi koji koriste sadržaj kažu da nemaju strpljenja da čekaju onda problem nije u reklamama već u doživljaju.

Komentar u članku blogera:

23:19 18.03.2010

…Овај коментар-дупликат је проузрокован мањкавостима блог-платформе, која већ месецима ствара муку и учесницима блога и њиховим читаоцима. …непрофесионалним радом већ месецима смањује посећеност блога и његова корпоративна вредност. … А да не спомињем број оних који су ми се пријавили да одустаје од посете овом месту јер више не могу нормално да му приступе преко интернета.

Kum u neobaveznom razgovoru kaže sledeće:

Ne mogu više da pročitam ništa na sajtu. Imamo 16 megabita sinhronu vezu ali je i dalje sporo. Kao da je poslednju optimizaciju radio neko pre par godina i napustio mesto zločina.

Dragi administratori i rukovodioci sektora, razmislite kako možete da optimizujete servere/platformu. Iz iskustva znam da je bolan proces, ali se od nekuda mora krenuti. U suprotnom portal će raditi po automatizmu uz smanjenje vrednosti za čitaoce i broja kvalitetnih komentara.

Džaba sadržaj ako ne stvara reakciju i mišljenje.

Popularity: unranked [?]

January 1st, 2010

Slučaj konsultanta… revisited

by Ivan Rečević
hayaat work

neke stvari morate probati

Pre 2 godine napisao sam tekst koji se tiče formiranja cena u slučaju da se bavite specifičnom vrstom usluga. U pitanju su konsultantske usluge za većinu stvari koje postoje u IT-u.

Posle 2 godine rada kao konsultant, moj tekst je iskopan :) i publikovan na Facebooku. Jedan od komentara se odnosio na pitanje šta bih mogao da kažem u 2010.godini kao preduzetnik.

Iskreno…

Da bi uspeli potrebno je imati

  • dosta akumuliranog znanja
  • mnogo kontakata kojima ste ostali u lepom sećanju
  • dosta vremena za komunikaciju i samo promociju
  • stomak za bespoštedno samoreklamiranje
  • njuh za širenje delatnosti (čitaj manje rada više profita u novim poslovnim modelima)

Da biste propali

  • budite neažurni sa dokumentacijom (računi, predračuni, avansi…)
  • raditi previše pro-bono
  • prihvatite niže standarde poslovanja i ophođenja sa klijentima
  • prihvatajte mito

A sada iskreno, konsultanti u ovoj zemlji mogu da žive od svog rada ako ih ima više i rade na klijentima. Posao može da se deli, nadogradnja delova sistema i dublja analiza su kvalitetnije, itd.

Način kalkulacije cene radnog sata i dalje stoji i nemam šta dodati sem možda male sitnice koja se tiče rezervi. Dodajte uvek 5-10% koje ćete fanatično da uključujete u kalkulacije i smeštate na odvojeni račun kompanije za ne daj bože. Postavite čak i trajni nalog za sve prihode koji stižu, da 5-10% odlazi na zasebni račun.

Nikada ne radite ispod cene. Uvek dajte popuste ali iskažite pravu cenu.

S obzirom da imate pro-bono poslove koji vam ne plaćaju račune, vaš radni sat ili projekat mora koštati dosta. Ne puno, ali dosta.

Kako ste gun-for-hire (plaćeni revolveraš) vi ste tu da završite posao i odete. Po definiciji plaćeni revolveraši su skupi. Jeftini su jednostavno statisti i ne rade pametan posao.

Srećna nova 2010.godina!

Popularity: 3% [?]

December 22nd, 2009

Scrum – evolucija razvoja

by Ivan Rečević

Long time no see

Stari drugar radi dobre stvari sa svojom kompanijom Marakana – Open Source treninzima. Jedno od poslednjih javnih predavanja tiče se agilnog projektovanja softwarea koristeći Scrum.

Popularity: 3% [?]


Switch to our mobile site