Ovde nema prostitutki - Jon Cockley via Flickr (CC BY-NC 2.0)

razmišljanja

Seks, laži i tržišna ekonomija – lekcija (65)

By Ivan Rečević

January 04, 2014

Tražite seks? Ovo nije bordel; Na ovoj adresi nema prostitutki – Jon Cockley via Flickr (CC BY-NC 2.0)

Seks kao tema koja prodaje – započinjemo ovaj tekst. Obećavamo – biće i seksa, ali sa više nekih težih tema.

Prateći  istraživanje (Levit/Venkateš – 2007) čovek ne može a da ne primeti (uz komentare koji su nastali kasnije u knjizi SuperFrikonomija) kako jedna vrsta ekonomije itekako može da se oslika i na neku drugu vrstu poslovanja.

Konkretno u industriji uslugu (ali i proizvoda).

Seks kao proizvod koji se emulira i kome ponuda raste

Prodajom iste usluge tokom niza godina, bez vidnog unapređenja, sam proces postaje lak za emulaciju ili kopiranje, i sve više ljudi počinje da se bavi istim poslom, cena usluge ili proizvodnje opada da bi stigla do minimuma, gde profit mogu samo da imaju oni koji imaju veliki obim.

Razmislite koliko ljudi znate koji su započeli sledeće poslove: radnja mešovite robe, pekara, kafić, stolarija, programiranje web sajtova…? Koliko njih je preživelo i sa kojim se problemima najčešće sreću? I ko je na kraju pobedio tj preživeo?

Prateći ekonomiju prostitucije – cena oralnog zadovoljavanja u Čikagu do 2007-te je dramatično pala. Mnogi objašnjavaju ovo činjenicom da je besplatan seks pristupačan i cure spremnije.  S’početka XX veka cena je bila dramatično veća – kao nešto apsolutno novo i nikada doživljeno. Problem povećane ponude i skoro nepromenjene potražnje je primećen i u okruženju (Grčka).

Da li usluge koje nudite (naravno ne seksualne) jesu jedinstvene i nikada viđene? Da li pružate nezapamćen nivo kvaliteta – tako da i kada bi postojala konkurencija, ne bi mogla da vam priđe sa kvalitetom? Da li ste se toliko odbili od konkurencije da ste stvorili sopstvenu nišu u kojoj ima klijenata koji mogu da dobiju uslugu samo od vas?

Seks i njegova cena

Cena usluga ili proizvoda u tom slučaju zavisi od vaše dobre volje, ekonomske isplativosti klijentu (ako potrošite 30 a uštedimo vam 90, dobri ste 60) i poslovne priče. Ako se cenjkate sa klijentom na osnovu cena konkurencije – onda niste u krupnom biznisu™  već u prenatrpanom segmentu gde se ne ceni kvalitet već samo cena.

U tržišnoj ekonomiji – ako stvorite tržište za svoju uslugu koja se ne može dobiti nigde – imate puno pravo da tražite onoliko koliko želite i da se bavite krupnim biznisom.

Naspram ulične prostitucije postoji i, klasa iznad, poslovna pratnja. Iako se u osnovi prodaje seks, u kategoriji poslovne pratnje ne važe pravila ulične prostitucije gde postoji toliko ponude i  ne tako jasno izdiferencirane razlike u kvalitetu. Eskort usluge su specifične, (čitajući  Dr Bruk Magnanti) i usluge koje se pružaju su veoma specifične, gde je umetnost u stvaranju priče na licu mesta u odnosu na potrebe klijenta – itekako potrebna i dobro se plaća. 

Specifičnost vaših usluga se ogleda i u tome da imate razrađene procese, menadžment i automatizaciju. Troškovi koje imate su optimizovani i unapređuju se u svakom ciklusu. Jednostavno, mašinerija je uhvatila zamah i ne staje.

Radno vreme, prosečan prihod kao i zarada „zaposlene devojke“ na ulici je daleko veća ukoliko postoji svodnik. Zašto? Samostalne devojke moraju da traže klijentelu, često je ne nađu, moraju da paze na sebe… Ali od 2007-me naovamo, „zanimanje“ koje nestaje je baš to – zanimanje svodnika. Devojke mogu pronaći klijentelu na mreži i ne treba im posrednik. Ali je momenat „menadžmenta“ i organizacije itekako bitan, kao i optimizacija resursa. 

Bilo koja industrija, grana industrije, niša ostaje nepromenjena ili se veoma sporo menja samo ograničeno vreme. Nakon nekog vremena jednostavno postane popunjena mnogima, koji cenu rada toliko spuste, da se teško kome isplati da radi. Opstaju samo veliki koji mogu da stvore neophodan obim. Stvarajte svoju priču i evoluirajte. I nikada ne budite deo mase.