Kako izbeći samodestruktivnu zamku etrgovine u Srbiji?

Nezavršena posla
Nezavršena posla - tamahaji via Flickr (CC BY-NC 2.0)
Nezavršena posla – tamahaji via Flickr (CC BY-NC 2.0)

Skraćena verzija – stvorite svoju e-trgovinu van ove zemlje, upravljajte odavde i uživajte u životu. Zaboravite borbu sa vetrenjačama i gubljenje vremena ispravljajući državni aparat koji se trudi da ispuni formu i izbegava poslovan odnos između privrede i države.

TL;DR – Zbog čega etrgovina ne uspeva u Srbiji?

Za početak – pitanje koje je postavio jedan od starijih članova Privredne komore Beograda i koje je iniciralo okrugli sto – je verovatno iz ugla PKBa veoma relevantno, ali za nekoga ko je u privredi, stvara posao, prodaje znanje/iskustvo, sa svim prstima na broju obezbeđuje platu sebi i drugima kao i porez državi – je krajnje pojednostavljeno.

Zašto se procenat korišćenja e-trgovine u Srbiji pomerilo za 0.3% sa 2013 na 2014-tu godinu?

Odgovor nije jednostavan, jer slušajući predstavnike državnih organa i onih sa druge strane – koji direktno i indirektno žive od e-trgovine, prvi se trude da ispoštuju formu i pojednostave odgovore na pitanja kako na prvi pogled razumeju problematiku dok sa druge strane postoji dublja analiza realnog stanja stvari u svakodnevnoj komunikaciji i preprekama koje ista država stvara.

Da citiramo reči H.L. Menken-a :

Razlog inferiornog čoveka da mrzi znanje nije teško razumeti. Mrzi ga (znanje) zato što je kompleksno – zato što stavlja nemerljivo breme na njegov mali kapacitet za prihvatanje ideja. Prema tome on (inferioran čovek) uvek traga za prečicama. Jedan primer prečice je sujeverje. Cilj je neinteligentno učiniti jednostavnim, čak i očiglednim.

Merimo pogrešne stvari tj država, tako da je statistika pogrešna. Na osnovu pogrešne statistike kao i pogrešnog pogleda na stvari, mnogi donose pogrešne zaključke, reaguju na pogrešan način i usmere one resurse koji zaista nešto i mogu da urade – na pogrešnu stranu.

Ako bi danas dobio pitanje o tome da li da pokrenuti etrgovinu u Srbiji, debelo bih se zapitao da li je veća dara nego mera, promerio dvaput i odlučio da posao prebacim na neko drugo mesto. Zato što je efikasnije, pravila su jasna, nema tumačenja u zavisnosti od položaja zvezda, „čudnog“ osećaja u glavi poreskog inspektora ili carinskim manjkom koji treba da se nadomesti.

Verovatno postoje zloupotrebe koje se sprečavaju ali banke ili državne institucije nisu tu da sprečavaju kretanje novca, već da ga teraju da se kreće u legalnim tokovima. Onda kada firme/kompanije prestanu da bivaju viđene kao kršioci zakona a priori, možda, ali samo možda imamo šanse da krenemo dalje.

Da li zaista mislite da su ljudi srećni da novac šalju u kovertama, neimenovanim likovima, po vozaču autobusa ili na neki drugi način? Ovo je najjeftiniji način (kako izgleda na prvi pogled ali itekako je skup) da se novac preseli iz jednu u drugu ruku.

Čak i sa promenama koje je Narodna Banka Srbije uvela i pojednostavila određene procese, banke i ostale institucije se ne pomeraju. Štićenjem svojih interesa zaustavljaju kretanje novca od kojeg žive. Ili ne? Možda su mali biznisi prepreka lagodnom životu u poziciji na kojoj se nalaze. Očigledno je da ne postoji konkurencija.

Institucije elektronskog novca imaju šansu da pojeftine kretanje novca, poreska uprava kao i carina bi mogle da ustanove pravila igre zajedno sa ostalim institucijama kako bi posao (bar što se tiče operativnih stvari) bio predvidiv. I sve ovo se odnosi na neku budućnost i okretanje ka efikasnoj ekonomiji i poslovanju. Možda će i stići u neko  vreme, dok svet i druge države neće čekati one koji kasno stižu.

Predvidivost rada i procesa je osnova zdravog biznisa. Život nije predvidiv i svakakve stvari mogu da krenu po zlu, i one se odnose na klijente (kako kompanije žive od isith) i odnose ali ne i na stubove i infrastrukturu koju država obezbeđuje zarad lakšeg poslovanja.

Naravno da je potrebno vreme za adaptiranje zakona, tumačenja, novih situacija, obuka računovođa i banaka za novu ekonomiju – ali je danas 2015-ta. Gde ćete biti za 5 ili 10 godina? Da li ćete razvijati sistem koji pokušava da se prilagodi stanju lokalu ili ćete tražiti svoje mesto pod suncem van granica ove zemlje?

 

2 коментара

  1. E-trgovinu za globalno možete voditi iz Srbije ali samo ako su u pitanju digitalni proizvodi ili usluge. Ako je u pitanju retail, onda nadjite partnera u Hrvatskoj, Sloveniji ili Madjarskoj jer morate imati nekog ko će upravljati celim logističkim procesom od nabavljanja robe do slanja konačnom kupcu iste.

  2. Mislim da je osnovni problem, kao što si rekao, to što država gleda na privatan sektor kao na suprotstavljenu stranu

    Na pomenutom okruglom stolu mi je bila neverovatna zbunjena reakcija predstavnika Banka Inteze, na objašnjenje predstavnika Narodne Banke Srbije, da kada se napiše odgovarajuća šifra isplate, nema nikakve prepreke da se novac iz inostranstva povuče sa računa. Čemu služi pravna služba u bankama?

Затворено за коментаре.

Exit mobile version