View Post

Ekonomija konsaltinga ili problemi prodavanja pameti – lekcija (75)

Za početak objašnjenja ekonomije konsaltinga potrebno je postaviti par detalja. Detalji određivanja cene radnog sata opisani su ovde i nisu se mnogo promenili. Usluga je konsalting a teme su opisane u spisku usluga. Sve ostalo podleže nekoj drugoj ceni kako zahteva drugi set iskustava, znanja i efikasnosti. Ali da se vratimo ekonomiji konsaltinga i smislu. Smisao konsaltinga je da …će kompanije biti uspešnije kada pozovu nekoga van svoje organizacije zarad stručnog i nepristrasnog mišljenja – Edvin G. Booz (Booz iz Booz Allen Hamilton) Sa druge (ekonomske) strane koliko vas košta klasičan radnik? Tj neko ko ima svoju fiksnu poziciju, određeni set znanja …

View Post

Upustvo za budućnost ili zašto moraš prestati da gledaš TV?

Svako mora na nešto da se lożi – Pinki (Rane) Imam sada 38 godina i ložim se na uspeh. Ne znam da li se razlikujem od svojih vršnjaka. Družim se sa onima koji imaju sličan osećaj u sebi, sa nešto više spremnost da se izađe na crtu. Manjak straha a višak petlje. Sa iskustvom koje govori da stvari ne moraju obavezno da se dešavaju brzo. Sa ekipom koja ima manjak nestrpljenja a višak snalažljivosti stečenim iskustvom nemanja. Lokal i patriotizam Da li mi je država pomogla? Ne znam. Bilo ju je više briga (bar onih koji su je vodili a došli na poziciju …

View Post

Metafora o kretanju novca / PayPal – mitovi i legende (2)

Praksa poslovanja podrazumeva da svojim proizvodom ili uslugom zadovoljavate potrebe tržišta (ljudi i/ili kompanija) i za uzvrat dobijete (zaradite) neku vrstu nadoknade. Takođe – novac mora da se kreće. Novac koji stoji ne vredi ničemu. Svaka ekonomija zahteva da novac ulazi u zemlju, troši, oporezuje i zatim odlazi u javne institucije u plate, koje zatim ljudi troše a zatim deo odlazi u poreze i tako u krug. Novac mora da ulazi i isto tako i da izlazi iz zemlje. Sve dolenapisano je, naravno, pretpostavka koju niko neće opovrgnuti ili potvrditi i kao takvu treba je uzeti sa rezervom. Godine 2014, …

View Post

Kako tražiti novac za pruženu uslugu? – lekcija (73)

Tokom godina kao samostalni profesionalac (eng. freelancer) imao sam priliku da se suočim sa prostom činjenicom da ne znam da prodam svoju uslugu za određenu cenu. Tačnije, umeo sam da prodam znanje i sposobnosti ali ne po ceni koja je odgovarajuća. Da ne bismo ušli u priču o stanju tržišta, GDPu, platežnoj moći – kada počinjete vi jednostavno ne znate svoju cenu. Jedan deo tog problema je društvo dok se drugi deo problema odnosi na vrednovanje samog sebe. Kada te društvo uči da ne plaćaš kartu, pokušavaš da leraš ljude oko sebe, zezneš, izvrdaš, zakineš, ne daš bakšiš – a …

View Post

Umetnost predrasude ili koeficijent inteligencije mase

Kada se nađeš na strani većine, zaustavi se i pogledaj oko sebe – Mark Tven Kratak citat iz romana „Svetski rat Z“ me je zaintrigirao (da – napravljen je i film prema romanu) koji se tiče Izraelske doktrine (koja je po svim izvorima realnost (Quora/IDF)). Da bi izbegli neželjena iznenađenja slična jomkipurskom ratu (Yom Kippur) između Egipta i Sirije 1973.godine, Izrael je ustanovio politiku znanu pod imenom “deseti čovek”. Koja izgleda otprilike ovako: Kada se devet ljudi složi oko nečega, obaveza desetog je da se suprotstavi mišljenju bez obzira koliko ideja bila nemoguća. Ovo je takozvana uloga đavoljeg advokata. Ali kuda smo otišli? …

View Post

Šta radiš kao podizvođač?

Slobodnom procenom možemo reći da outsourcing usluge ili usluge podizvođača nudi 80% biznisa u IT sferi. Ostalih 20%  su kompanije prvog reda koje prodaju te iste uslugu tj bave se prodajom. Ostali se bave izvršavanjem posla. Da razjasnimo – svi znaju šta rade i šta nude. Ali samo neki mogu ili umeju da prodaju, bave se klijentima (paze, maze i neguju ih), spreme tender, finansiraju posao kada posla nema – to su klijenti podizvođača… Ostali žele da se bave konkretnim poslom i da ne moraju da se bave klijentima i obezbeđivanju posla. Neki nemaju kapaciteta i imaju svoju zonu komfora, dok neki drugi žele …

View Post

Quo vadis? Kuda ide(te)š?

Katastrofa će da stane. Napadi adrenalina, panike, entuzijazma, očaja i svega ekstremnog će proći. Šta dalje?  Ili šta posle? Stvar je jednostavna. Moramo da radimo. Jedini način da izađemo iz problema je rad. Kakav je to posao? Udarnički. Skup. Znači izvoz. Jedini način da doprinesemo je da radimo više, prodajemo više, izvozimo više, prodajemo znanje jer proizvodnje kao takve u klasičnom smislu reči (teška industrija, poljoprivreda, sirovine) nema. Da ponovim NEMA, i neće je biti ili će joj trebati mnogo vremena da se vrati na neki nivo uz pomoć mnogih promašenih ideja bez pokrića (čitaj analize i priprema – vođene …